7. Jun 2023.

Ivan Janković: Momci

U pronicljivom tekstu “Momak u penziji” (Vreme, br. 1611) Teofil Pančić je duhovito i tačno pokazao ko se i šta krije iza naziva “momci”, koji ovdašnji mediji koriste kao stajaći atribut za pripadnike desničarskih grupa kada ove javno izvode svoje “akcije”, po pravilu skopčane s nasiljem ili bar pretnjom da će sila biti primenjena.

www.zurnal.info
Narodne patrole (screenshot)

Piše: Ivan Janković

... Kao neposredan povod za tekst su mu poslužili momci – čuvari murala Ratka Mladića; taj prividno neutralan naziv, “na samoj granici roditeljsko-pokroviteljske nežnosti”, treba da prikrije pravu prirodu njihove maligne delatnosti. Pančić prati upotrebu ovog naziva od devedesetih godina prošlog veka, nalazeći ga u novinskim izveštajima o poznatim kriminalcima – “taj i taj krimos ‘sa svojim momcima’”. Zatim uverljivo pokazuje da je momak – profesija, zanimanje poput mnogih drugih: oni se biju na utakmicama, obezbeđuju izvesne lokale, čuvaju izvesne murale i stručno se bave izvesnim ne baš legalnim delatnostima i od toga plaćaju račune. Dosledno i duhovito, Pančić na kraju predlaže da bi momke po isteku radnog veka trebalo penzionisati i zdravstveno i socijalno zbrinuti.

Svemu ovome se nema šta prigovoriti, ali bi se mogla predložiti i jedna mala dopuna. I naziv i zanimanje “momak” sežu mnogo dublje u prošlost, do samih početaka moderne srpske državnosti. Momci su lične sluge i telohranitelji Karađorđa, Miloša Obrenovića i drugih velikaša iz prve polovine 19. veka. Kao takvi, oni su državni službenici i pod tim nazivom se javljaju u državnom budžetu. Na primer, “momcima Gospodarevim [tj. Knjaz Miloševim]” je iz polugodišnjeg budžeta 1821. godine isplaćeno 14.112 groša i 20 para, a 1824. 13.620 groša.

Istoričar Radomir J. Popović objašnjava da su u Prvom ustanku momci bili uglavnom neženjeni mladići (bećari), oružani pratioci viđenijih vojvoda, koji su za svoju službu dobijali platu. Po potrebi, služili su i kao borci, kuriri ili radnici u domaćinstvu svog gospodara. Posle Drugog ustanka, Knjaz Miloš je u svom prvom “dvoru”, u Crnuću (bila je to skromna kuća, sa jednom velikom sobom i nekoliko pomoćnih zgrada) držao momke, među kojima je bio i Vučić – Toma Vučić Perišić. Ovaj je brzo napredovao i postao domostrojitelj, a Miloš mu je naredio da sebi nađe zamenu za momačku službu, opisujući prirodu posla ovako: “momci će me svlačiti i oblačiti, spavati kod mene i posluživati me”... (nastavak teksta na sajtu Novi magazin)

Sve vesti

AKTUELNO

ON-LINE 24.6.2026. - 24.6.2026.

GDE SU BILI ŠTA SU RADILI: Sami Kawurek, Beograd

Sami Kawurek, 21-godišnji student srpskog jezika iz Poljske, boravio je od avgusta 2024. do februara 2025. u Srbiji, na studentskoj razmeni na Univerzitetu u Beogradu. Takođe u okviru studentske razmene, period od februara 2025. do juna 2025. proveo je u Bosni i Hercegovini studirajući na Univerzitetu u Sarajevu. Posle toga završio je osnovne studije srbistike na Jagiellonskom Univerzitetu u Krakovu i nastavio da se školuje na istom smeru. Ovo je bio plan, koji je izbrisan krajem 2024. godine... GDZIE BYŁ, CO ROBIŁ Sami Kawurek: Belgrad Sami Kawurek, 21-letni student języka serbskiego z Polski, przebywał w Serbii od sierpnia 2024 do lutego 2025 roku w ramach wymiany studenckiej na Uniwersytecie w Belgradzie. Następnie, również za sprawą wyjazdu studenckiego, okres odlutego 2025 do czerwca 2025 spędził w Bośni i Hercegowinie, gdzie studiował na Uniwersytecie w Sarajewie. Po tym ukończył studia licencjackie z serbistyki na Uniwersytecie Jagiellońskim w Krakowie i kontynuował naukę na tym samym kierunku. Był to plan, który uległ zmianie pod koniec 2024 roku. ..
ON-LINE 14.4.2026. - 27.4.2026.

Grupa Gradi mir: Dopisno čitanje tri izdanja knjige Todora Kuljića „Fašizam“

... Predlažemo ponovna čitanja i dopisna diskutovanja seminalne studije “Fašizam” profesora Todora Kuljića, radi ponovnog i daljeg upoznavanja sa istorijom i teorijom fašizma kao neizbežnim oblikom antifašističke prakse. Kuljićev istraživačko-kompilatorski rad omogućava nam iščitavanje složenosti međuodnosa kapitalizma, imperijalizma i fašizma, pri čemu njegovo detaljno mapiranje složenog društveno-ekonomskog konteksta pojave, razvoja i demisije istorijskog fašizma, svakako predstavlja dragoceno iskustvo i uputstvo za analizu i razumevanje današnjih sličnih i srodnih pojava. Pokušaji prevazilaženja ovih temeljnih istorijskih i teorijskih uvida, poput teorija o „ur fašizmu“, „postfašizmu“, „protofašizmu“ itd. nisu doveli do opadanja njihovog kvaliteta i značaja.
Kulturni centar Rex, Obilićev venac 2 6.6.2025. - 9.6.2025.

Umetnička zadruga u izgradnji: Radionica #1, 6 - 9. jun, Beograd

Projekat Zajedničke vizije: Izgradnja održive i inkulzivne zadruge u vizelnim umetnostima u Evropi (Shared Visions: Building Sustainable and Inclusive Cooperative for Visual Artists in Europe) organizuje seriju mesečnih sastanaka tokom kojih ćemo zajednički oblikovati strukturu i prakse buduće zadruge.